Činjenica da ne možemo predvidjeti razvoj događaja, ispunjava nas raznim negativnim osjećajima, od zabrinutosti do tjeskobe. Međutim, postoje koraci koji nam mogu popraviti kvalitetu života
pandemija kriza tjeskoba zabrinutost negativni osjecaji psiholoska pomoc
Donošenje odluka nikada nije bilo jednostavno. Dolaskom korona krize, uz one postojeće, pojavio se cijeli set novih i teških odluka koje smo primorani donositi iz dana u dan. Koliki je rizik odlaska na posao javnim prijevozom? Otići ili ne otići u dućan, u posjet roditeljima i drugim bliskim osobama? Je li maska koju nosim dobra ili mi treba još bolja? Kako će sve ovo na mene utjecati financijski? Zdravstveno? Psihološki? Što trebam uvesti u prehranu kako bih poboljšao/la svoj imunitet? Trebam li slati dijete u vrtić ili je „sigurnije“ ostaviti ga na kućnom čuvanju? Nadodajmo ovim i sličnim pitanjima razorne potrese koji su fizički i psihički utjecali i još uvijek utječu na mnoge, pa imamo recept za loše raspoloženje, brigu, i općenito, narušeno mentalno zdravlje.

Svi imamo potrebu za sigurnošću

Sva ova i slična pitanja stavljaju na kušnju prirodnu izdržljivost koju kao ljudska bića posjedujemo i uvelike utječu na našu kvalitetu života.

Dakako, svi se razlikujemo s obzirom na količinu nesigurnosti koju možemo tolerirati. Nečije crte ličnosti su takve da osoba voli preuzimati rizik i živjeti na rubu, daleko od sigurnosti i rutine. Drugima bilo kakav pomak izvan rutine bitno povećava razinu stresa. Međutim, svi imamo subjektivnu granicu preko koje više nismo spremni tolerirati nesigurnost. Dakle, svi imamo potrebu za sigurnošću (naravno, osjećaj sigurnosti može dolaziti iz različitih izvora).

Stoga, ako u ovim trenutcima osjećate težinu i teret odluka koje svakodnevno morate iznova donositi, a svijet vam se čini kao veoma nesigurno mjesto, važno je znati da niste sami i da se mnogi ljudi slično osjećaju.

Također, postoje određeni koraci koje možete poduzeti i koji vam barem malo mogu olakšati svakodnevicu ispunjenu nesigurnošću.

 

Briga kao pokušaj preuzimanja kontrole

 

Od početka pandemije koronavirusa, paralelno s njome je nastupila svojevrsna infodemija. Prema stručnjacima, infodemija je prekomjerna količina informacija o nekom problemu, koja otežava pronalaženje rješenja. Informacije (provjerene i neprovjerene) zatrpavaju nas iz svakog ugla, a ljudi, gladni kakvog-takvog preuzimanja osjećaja kontrole upijaju tu i takvu silnu količinu informacija, da bi se na kraju osjećali još zabrinutije.

Briga je, u situaciji s kojom se nosimo, razumljiva i ljudska jer nam daje osjećaj kontrole. Međutim, koliko je ona korisna? Vjerojatno u onolikoj mjeri u kojoj njome možemo utjecati na ishod situacije. Parafrazirajući izreku, kontrolirati ono što možemo, prihvatiti (ili otpustiti) ono što ne možemo i znati razliku između to dvoje jedna je od velikih životnih mudrosti.

Usmjeravanje na ono što je pod našom kontrolom

Mnoge stvari, poput ekonomije ili vraćanja života na stanje kakvo je bilo prije pandemije, ne možemo kontrolirati. Međutim, nismo nemoćni. Mnoge stvari su i dalje u našim rukama, kao i odgovornost da ih prepoznamo. Osvijestiti način na koji naš mozak funkcionira jedan je od puteva da to učinimo.

Naime, naš mozak uvijek pokušava predvidjeti budućnost, jer je to način da se zaštitimo od potencijalno neželjenih ishoda. Kada se nađemo u stanju produljene nesigurnosti, a vrijeme u kojemu živimo svakako možemo tako okarakterizirati, osjećamo strah, tjeskobu, a potom nastupaju rezignacija, pasivnost i osjećaj gubitka.

Pomaže ove emocije kod sebe osvijestiti i imenovati, nikako ih potiskivati. Što trenutno osjećate? Gdje ih osjećate? Koja ponašanja vam pomažu da te osjećaje ublažite (primjerice, duga, topla kupka, gledanje filmova, šetnja, razgovor s prijateljima ili psihoterapeutom)?

Zatim, premda kraj pandemije ne možemo predvidjeti, koja su ponašanja koja možemo poduzeti sada, što sad možemo kontrolirati? Neke stvari, poput pranja ruku, nošenja maski, izbjegavanje gužvi, pod našom su kontrolom.

Da sumiramo, kada ne možemo ništa napraviti sa situacijom u kojoj se nalazimo, uvijek možemo odabrati fokusirati se aktivno na svoje osjećaje (prihvatiti, istražiti ih, uvažiti, proširiti ih nekim novim idejama i mogućnostima), na ponašanja koja nam pomažu, kao i na one stvari koje su i dalje pod našom kontrolom.

psihologija

anksioznostbodylanguagebogatstvodepresijaempatijagovortelahoroskophoroskopskiznaciljubavljubomoraljudimastamilionermislimoćmuskaracnarcisoidnostnedostajanjenedostataknlpnovacobavezaoholostosecanjaosmehotacpitanjapitanjepomocpromenapsihapsihologijapsihopatapsihopatijapsihoterapijaradoznalostrazmisljanjeresenjeroditeljroditeljstvosamocasimptomidepresijeslavasrecastatusstrahsvettatatekstvladanka218vladarkavoletizenezivotznatizeljazodijak

Komentariši